Bosanski izvoz voća i povrća: Zašto su Hrvati (ponovo) ispali pametniji?

Sporni pravilnik kojim je Hrvatska za 22 puta povećala takse za fitosanitarnu kontrolu (umjesto 12 evra, naplaćivali su je 270 evra), prema najavama, trebalo bi da bude povučen danas (petak).

voće takse hrvatska izvoz voća
Foto: Pixabay

Sve u svemu, izvoz voća i povrća iz Bosne i Hercegovine, ali i zemalja regiona moći će da se nastavi sa režimom izvoza koji je i do sada bio prisutan, odnosno po cijenama od ranije. Sve je ovo rezultat zahtjeva nadležnih ministara BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore, koji su u ponedjeljak poslali zahtjev da se sporni pravilnik poništi. U suprotnom, kako su naveli, sve zemlje uvešće kontramjere u cilju zaštite svojih proizvođača.

Ovdje ustvari dolazimo do ključnog pojma – UVEŠĆE?!

Sporni pravilnik na snazi je bio od kraja jula i do završetka ove carinske šarade prošlo je skoro pola mjeseca njegove primjene. Znači, od avgusta ono voće i povrće čiji su proizvođači odlučili da plate bezobrazno visoke takse na tržištu Hrvatske je daleko manje konkurentno od domaćeg voća i povrća, što je na kraju i bio cilj Ministarstva poljoprivrede susjedne nam zemlje.

Za razliku od BiH, koja je oklijevala sa konkretnom reakcijom, već se okrenula pozivanju i pisanju, Srbija je već nakon sedam dana uvela kontramjere (zadržavanje na granici hrvatskih proizvoda, pooštrene kontrole). Upravo te kontramjere bile su povod za reakciju hrvatske strane i najave da će već dans Pravilnik biti poništen.

No, vratimo se mi BiH. Poljoprivrednici opravdano postavljaju pitanje zašto i Bosna i Hercegovina, čekajući epilog, nije reagovala kontramjerama na ove mjere koje su otežale izvoz voća i povrća? Jer, da je uvela necarinske barijere, kojima ne krši potpisane trgovinske sporazume, daleko veću štetu bi nanijela Hrvatskoj, nego što je to Hrvatska učinila Bosni i Hercegovini.

Kako?

Jednostavno! Uvoz voća i povrća iz Hrvatske u BiH pet do šest puta je veći do izvoza ovih proizvoda iz BiH u Hrvatsku!

Zašto nije, a mogla je?!

Nije, jer Bosnom i Hercegovinom haraju uvoznički lobiji! Zemljom u kojoj niko nikada nije i neće odgovarati zbog kršenja trgovinskog sporazuma sa Turskom, iako je utvrđeno da je meso iz Poljske uvezeno u BiH, prepakovano, i kao „bh.“ proizvod izvezeno dalje u Tursku, čime je nanijeta velika šteta stvarnim proizvođačima, odnosno uzgajivačima, s obzirom na to da je privremeno bio zaustavljen izvoz. Zemljom u kojoj niko nije i neće odgovarati zbog kršenja trgovinskog sporazuma sa Ruskom Fedreracijom, iako je, gle čuda, utvrđeno da je voće ponovo uvezeno iz Poljske, i preko BiH izvezeno u Rusiju, što je opet nanijelo štetu stvarnim proizvođačima, jer je i taj sporazum bio stavljen van snage.

S druge strane, bilo je i pozitivnih primjera. Hrvatska je 2015. godine obustavila uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, iz njima znanih razloga, na šta je BiH odmah reagovala kontramjerama i naši susjedi su ekspresno odluku povukli.

Dakle, može se, ali je pitanje da li se hoće?

Zašto sad?

Termin donošenja spornog pravilnika nije slučajan, ma kako se to nekome činilo i bez obzira na to što su ga pojedinci povezivali sa obilježavanjem „Oluje“. Jer, ne smijemo zaboraviti dvije ključne stvari. Prvo, kraj jula i početak avgusta je špic ljetne turističke sezone, što znači da se u Hrvatskoj trenutno nalazi ogroman broj ljudi iz drugih zemalja. Dakle, potražnja, odnosno kupovina voća i povrća je umnogostručena. Drugo, osim što je sada špic turističke, špic je i sezone kada je u pitanju rod voća i povrća.

Znači, Hrvatska ovu odluku nije donijela ni ishitreno, ni naivno, niti bez ranijih kalkulacija. Štaviše. Vrlo dobro su izračunali koliki je dobitak da se domaći proizvodi, koji se nalaze na „lageru“, prodaju bez strane konkurencije. Na taj način, podržali su domaće poljoprivrednike, na račun komšijskih.

Sada, i da vrate cijenu takse na prvobitnih 12 evra, cilj je ispunjen, a štetu ćemo sabirati mi, tj. ostatak regiona!

Jer, ko nam je kriv što za razliku od komšija, nemamo one misle na domaće proizvođače?

Nedjeljno