Danas je Svjetski dan slobode medija

Svjetski dan slobode medija, 3. maj, ustanovljen je  s ciljem da se podigne svijest o značaju slobode štampe i kako bi se podsjetile vlade država da je njihova dužnost da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja. Svaki napad protiv slobode medija je napad protiv međunarodnog prava, protiv čovječnosti te protiv same slobode.

Sloboda medija
Foto: Pexels

Uspostavom Svjetskog dana slobode medija želi se upozoriti na to da se sloboda medija svakodnevno onemogućava u zemljama širom svijeta. Publikacije su cenzurisane, a novinari, urednici i izdavači se napadaju, zatvaraju i ubijaju.

Afrički novinari u želji da zaštite novinarska prava i potaknu medijski pluralizam i nezavisnost, 3. maja 1991. godine donijeli su Deklaraciju u Windhoeku (Namibija). Deklaracija proklamuje načela slobode štampe, pod kojom se podrazumijeva nezavisnost u odnosu na političke, ekonomske i vladajuće strukture.

Foto: Sloboda medija u svijetu /Reporteri bez granica/printscreen

Odluku o obilježavanju Svjetskog dana slobode medija donijela je Generalna skupština UN-a 1993. godine, a na taj dan UNESCO tradicionalno održava konferenciju na kojoj sudjeluju medijski radnici, organizacije za slobodu štampe i specijalizovane agencije UN-a kako bi procijenili stanje u medijima širom svijeta.

Na ovaj datum odaje se i priznanje svim novinarima koji su izgubili život radeći svoj posao. UNESCO dodjeljuje nagradu za slobodu medija “Guillermo Cano”, nazvanu po kolumbijskom novinaru koji je ubijen ispred kancelarije lista El Espectador u Bogoti 17. decembra 1986. zbog članaka koji su smetali narko-kartelima.

Medijske slobode nisu nikada bile ugroženije nego sada, u eri “nove post-istine i lažnih vijesti” poslije izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD, saopštila je organizacija “Reporteri bez granica”.

Prvih pet pozicija na osnovu stanja medijskih sloboda zauzimaju Norveška, Švedska, Finska, Danska i Holandija. Od 180 rangiranih zemalja, Slovenija je svrstana na 37. mjesto, BiH na 65. poziciju, Srbija na 66, Hrvatska na 74, Crna Gora na 106, a Makedonija na 111. poziciju. Situacija je na prekrentnici, navodi se u izvještaju, navodi agencija AFP.

Medijske slobode ugrožene su povećavanjem nadzora i jačanjem autoritarnih lidera širom svijeta, dodaje se u dokumentu. SAD i Britanija pale su za po dvije pozicije na indeksu, na 43. i 40. poziciju, navodi organizacija sa sjedištem u Parizu.

“Izgleda da se niko ne bavi erozijom slobode medija u vodećim demokratijama. Medijske slobode nisu bila nikada toliko ugrožene”, piše u izvještaju.

Sloboda medija BiH
Foto: Sloboda medija u BiH/Reporteri bez granica/printscreen

Situacija je “veoma ozbiljna” u 72 države, uključujući Rusiju, Indiju i Kinu.

“Napadi na medije postali su uobičajeni i sve je više autoritarnih lidera. Došli smo u doba post-istine, propagande i suzbijanja sloboda – naročito u demokratijama”, navodi se u izvještaju.

Što se tiče situacije u BiH, ona po ovom izvještaju ima najveću slobodu medija “na papiru”, ali je provedba postojećih zakona ometena sporim radom pravosuđa. Takođe se napominje da su novinari često predmeti napada i političkih pritisaka, što je dodatno pojačano činjenicom da provladini mediji i dalje  primaju direktne i indirektne dotacije od države.

Povodom Međunarodnog dana slobode medija, fondacija Friedrich Ebert u BiH i Udruženje „BH novinari“ – Klub novinara Banjaluka, održaće danas sa početkom u 12 časova u banjalučkom hotelu “Bosna” prezentaciju istraživanja “Medijske slobode u BiH u 2017. godini”.

Teme o kojima će biti riječi, između ostalog, biće presjek stanja novinarskih sloboda od 2009. godine do danas, kome građani najviše vjeruju, ko i na koji način utiče na slobodu medija, te doprinose li mediji jačanju tenzija na nacionalnom, političkom i vjerskom planu u BiH.

IZVOR: Nedjeljno. Mondo

 

Save