Njemački izbori: Kratki vodič za razumijevanje

Ukoliko živite van Njemačke, sve su prilike da niste primijetili da je ostalo manje od  nedjelju dana do tamošnjih federalnih izbora, na kojima će glasači posredno odlučiti o tome ko će im naredne četiri godine biti kancelar.

Njemački izbori Bundestag
Foto: Bundestag/ Pixabay

Uz izuzetak nekoliko bučnijih protesta, izborna kampanja se može okvalifikovati kao civilizovana, čak i pomalo dosadna,  u kojoj aktuelna kancelarka Angela Merkel bez većih problema neutrališe svoje protivnike na putu ka onome što trenutno izgleda kao garantovani četvrti mandat.

Nijemci ne glasaju direktno za svog lidera kao što se to radi u SAD ili Francuskoj, ali mogu glasati za političku partiju. U slučaju Angele Merkel, to bi bila Hrišćanska demokratska unija (CDU), koja je trenutno 14 procentnih poena ispred najbližih suparnika Socijaldemokrata (SPD), prema najnovijoj Emnid-ovoj anketi .

Zašto su njemački izbori toliko značajni?

Njemačka je najveća ekonomija Evrope i okosnica Evropske unije, a Merkel  je jedan od najmoćnijih svjetskih lidera. Njemačka igra presudnu ulogu u oblikovanju politika EU i predstavlja balans Rusiji, Turskoj, pa i Trampovoj Americi. Ona je pokretačka snaga  koja održava EU na okupu, pogotovo sada kada Britanija napušta blok. Iako možemo očekivati ​​da će Merkel ostati na čelu, njen izbor koalicionog partnera uticaće na domaću i spoljnu politiku Njemačke u naredne četiri godine.

Ostatak trke

Slično kao i CDU i SPD, postoje još četiri političke partije koje su u ovom trenutku manje ili više približne snage. Svaka stranka je predstavljena bojama: CDU i njena sestrinska partija Hrišćansko-socijalne unije Bavarske su crne, dok je SPD crvene boje. Koalicije u Njemačkoj se ponekad označuju prema bojama, npr. “Jamajka koalicija” bi bila između CDU (crne), Stranke Zelenih (zelena) i Slobodnih demokrata (žuta).

Ostale ključne stranke su:

Ljevičarski orijentisani Slobodni demokrati- FDP (žuta)
Stranka Zelenih (zelena)
Stranka ljevice (tamno crvena ili ljubičasta)
Desničarski orijentisana Alternativa za Njemačku- AFD (plava)

Zašto je trećeplasirani toliko bitan?

Neophodno je obratiti pažnju na bilo koju partiju koja osvoji treće mjesto nakon CDU i SPD-a, jer bi to moglo značiti da hrišćanski demokrati imaju priliku da se udruže sa novim koalicionim partnerom.

FDP su oni na koje treba obratiti pažnju. Nakon što 2013. godine nisu prošli cenzus od 5%, izgleda da će ove godine ponovo dospjeti u parlament, a neke ankete predviđaju da bi mogli dobiti dovoljno glasova da oforme koaliciju sa CDU / CSU (koji su istorijski koalicioni partneri).

To bi moglo značiti neke promjene, jer pro-poslovni FDP favorizuje smanjenje državnog duga i poreza, te zauzima stroži stav prema drugim zemljama EU – na primjer, apsolutno se protivi ikakvoj dodatnoj pomoći za Grčku. Njihov lider lider Kristijan Lindner rekao je za Bloomberg  da druge zemlje EU moraju biti odgovorne za vlastitu fiskalnu politiku i da je protiv francusko-njemačkog saveza koji bi trebao omogućiti “ćup sa zlatom” za Emanuela Makrona.

S druge strane, ako bi Zeleni bili dio sljedeće koalicije, mogli bi povući Merkel više ulijevo.

Iako se i Stranka ljevice i AFD u predizbornim anketama kotiraju sa oko 10%, Merkel je isključila mogućnost formiranja vlade sa bilo kojom od njih.

Kako glasanje funkcioniše

Njemački izbori su specifični i odražavaju način ustrojstva države. Svi glasači dobijaju dva glasa na glasačkom listiću. Prvim glasom biraju lokalnog predstavnika za svoj okrug, dok je drugi glas namijenjen izboru stranke za parlament.

Njemačka ima 299 okruga, a svaki od njih ima predstavnika u Bundestagu. Bundestag zapravo ima najmanje 598 mjesta, a ostatale stolice se raspodjeljuju na osnovu procenta nacionalnih glasova kojeg osvoji svaka stranka – i to je ključni rezultat kojeg ćemo svi posmatrati u izbornoj noći 24. septembra. Prag za ulazak u parlament je 5% osvojenih glasova.

Međutim, postoje i nadređeni mandati …

Jednostavno rečeno, postoje nadređeni mandati kojima se balansiraju glasovi na državnom i opštinskom nivou. Naime, ukoliko je udio jedne stranke u lokalnim glasovima (prvi glas) veći od njenog učešća u nacionalnim glasovima (drugi glas), dodjeljuju se dodatna mjesta kako se ne bi narušio omjer nacionalnih glasova. Ovo može dovesti do značajnog povećanja broja poslanika – naprimjer, sadašnji parlament ima 631 poslanika.

Šta se dešava kada se objave rezultati?

Tada počinju pregovori o formiranju koalicione vlade. Koaliciji je potrebno najmanje 45% glasova da formira vladu, a proces može trajati nedjeljama. Tek kad se to završi, može se izabrati kancelar.

IZVOR: Quartz