Vještačka inteligencija i robotika: Bankarski sektor će biti „nulta tačka“ gubitka poslova

Direktor Deutsche Bank Džon Krian predvidio je brzo nestajanje poslova u finansijskom sektoru usljed  automatizacije i razvoja vještačke inteligencije. Svi znakovi ukazuju na to da će se ovo predviđanje vrlo brzo dokazati kao tačno.

vještačka inteligencija
Foto: Pixabay

Radna mjesta u finansijkom sektoru za koja je potrebno sistematično znanje uskoro će nestati. I to će se dogoditi bez obzira na to koliko je visoka pozicija koju zauzimaju, koliko su visoko obrazovani, obučeni ili iskusni ljudski ekvivalenti. Situacija je trenutno takva da redovne i ponavljajuće zadatke na svim nivoima organizacije već ne moraju da rade ljudi. Što je posao više sačinjen od rutinskih zadataka, to je veći rizik od zamjene ljudi vještačkom inteligencijom.

Znakovi upozorenja su prisutna već dugi niz godina, dovoljno je bilo pratiti entuzijastične izvještaje o vještačkoj inteligenciji  koji su svaki put stvarali strah od gubitka značajnog broja poslova u većini sektora ekonomskog sistema.

Mnoge uloge su gotovo pa nestale na putu ka potpuno digitalnoj ekonomiji. Stariji čitaoci se vjerovatno sjećaju slovoslagača, daktilografa i sve češće, operatera na centralama i poštanskih radnika u zadnjoj sobi, kao poslova prošlog vijeka. A mijenjajuća priroda posla je nemilosrdna.

Vještačka inteligencija i bankarski sektor

Sektor finansija je nekada bio vođen ljudskom prosudbom i odlučivanjem. Ali polako, to se promijenilo. Razgovore „jedan na jedan“ sa vašim lokalnim direktorom poslovnice su u velikoj mjeri zamijienjeni onlajn upitnicima, aplikacijama i kol centrima. Danas povećana procesorska snaga, masivna skladišta u „oblaku“, snažna enkripcija i povećano korištenje blockchain algoritma  omogućavaju da se zadaci koji su prethodno bili viđeni kao previše složeni za automatizaciju, sada mogu brzo i bez grešaka  obaviti bez ikakve ljudske intervencije.

Vještačka inteligencija smanjuje potrebu za ljudskim radom koji zahtijeva analizu, dosljednu primjenu odluka i prosudbe. To su ključne akcije za mnoge pravne i finansijske aktivnosti. U pozadinskoj kombinaciji sa blockchainom, u suštini javno podijeljenoj automatizovanoj knjizi ugovora, aranžmani koji zahtijevaju neki oblik povjerenja između dvije strane će takođe biti u mogućnosti da se obave sa malo ili bez ljudske intervencije.

Blockchain je osnova svake kriptovalute – oblika novca koji se razmjenjuje onlajn. Banke polako rade na načinima prihvatanja ovih alternativnih sistema. Dok alternativni oblici novca privlače pažnju javnosti, zapravo je automatizacija koja se odvija iza kulisa najsnažniji aspekt za finansijski sektor. Uklanjanjem uticaja ljudskog odlučivanja iz što većeg broja procesa, potencijalno je moguće kreirati potpuno digitalni lanac. Kako vještačka inteligencija bude spoznavala više o značaju i uticaju svakog procesa svaki put kad se on dogodi, tako bi se i efikasnost banke trebala stalno unapređivati, što će dovesti do povećanja profita sa sve manje i manje zaposlenih ljudi.

Poslovi koji će preživjeti

Međutim, u ovoj atmosferi promjene u svijetu bankarstva, postoje neke uloge koje će biti otpornije na promjene. Poslovi koji su nepredvidljivi ili se po svojoj prirodi fokusiraju na ljude će preživjeti. Osoblje službi za korisnike će i dalje morati da se suočavaju sa neizbježno složenim odlukama koje su proizvod ljudskog uma, a ne ishod algoritma. Vještačka inteligencija će se baviti većinom upita, ali će biti neizbježno da se najosjetljiviji poslovi prenesu na ljudskog sagovornika. Odluke o hipoteci, na primjer, dolaziće kao automatski generisana poruka; međutim, složenija pitanja će i dalje zahtijevati razgovor licem u lice.

Na drugom kraju (platnih razreda), viši rukovodioci će nastaviti da određuju pravac organizacija kojima pripadaju, iako će se priroda njihovog rada promijeniti u smislu da će odluke biti više bazirane na tehnologiji. Izvršni rukovodioci će se više oslanjati na algoritme umjesto da neposredno donose odluke o investiciji s visokim rizikom, ili će možda radije odabrati mašinu sa vještačkom inteligencijom umjesto da intervjuišu potencijalne zaposlenike. Smanjenje rashoda po pitanju plata na drugim nivoima poslovanja i sve veći značaj manjeg broja ljudskih odluka koje treba preduzeti mogli bi pomoći u opravdavanju njihovih godišnjih bonusa.

Neizbježne promjene

Tradicionalni bankarski sektor je očigledno područje na kom vještačka inteligencija i automatizacija mogu da stvore konkurentske prednosti za kompanije. Ovo je rezultat, dijelom, prethodne nespremnosti da se prihvate promjene. Krajem devedesetih godina postojala je kolektivna histerija oko Y2K – „milenijumske bube“  i  strah od velikih problema sa kvarovima računara koji neće uspjeti da se suoče sa promjenom milenijuma na datumima. To je značajno istaklo nepovjerljivost ovog  sektora prema brzim tehnološkim promjenama. Ali, čak i ova javna panika izazvala je nekoliko neposrednih, praktičnih promjena.

Sada postoje banke koje posluju isključivo putem mobilnih aplikacija, bez filijala, kao što su N26 i Monzo, koje osporavaju tradicionalni bankarski sektor i njegovo tradicionalno oslanjanje na ljudske resurse. Tradicionalne banke su i dalje uglavnom orijentisane prema tome da većinu posla obavljaju ljudi. U 2016. godini, preko 1 milion ljudi, ili 3,1% radnika iz Velike Britanije, bilo je zaposleno u službama finansijskog sektora, koji daje najveći porezni doprinos britanskoj ekonomiji i najveći je izvoznik države. Većina predviđanja kaže da će oko 50% poslova u ovom sektoru biti izgubljeno. U zavisnosti od toga koga slušate, ovaj proces će trajati između pet i 20 godina.

Uticaj ovih promjena će se osjetiti širom ekonomije. Postoji realan strah da će vještačka inteligencija, robotika i potpuna digitalkzacija poslovanja doprinijeti značajnom povećanju jaza između bogatih i siromašnih.

Direktor Deutsche Bank bio je iskren prema najavi budućnosti u kojoj će posao u bankarstvu i drugdje postati sve oskudniji, jer digitalni biznis postaje stvarnost. Uviđanje ovoga je obnovilo pozive za uvođenje univerzalnog osnovnog prihoda (UBI) ili socijalne dividende širom svijeta. Neke države, kao što je Finska, već imaju programe koji istražuju ova pitanja na ograničenom broju učesnika. U Velikoj Britaniji, ovaj prijedlog ima podršku nekih poslanika kao sredstvo za održavanje ličnog nivoa prosperiteta u novom svijetu. Važno je i da će UBI nastojati da održi temelje trenutne zapadne ekonomije u doba sve automatizovanijih digitalnih biznisa – što je cilj koji bi, ako se postigne, mogao zadržati sadašnji finansijski i bankarski sektor u poslu.

IZVOR: The Conversation