Zemljino tekuće jezgro ima sopstvenu mlaznu struju

Naučnici iz Evropske svemirske agencije (ESA), proučavajući Zemljino magnetsko polje iz orbite, došli su do otkrića da unutar Zemljinog rastaljenog jezgra postoji mlazna struja. Do otkrića je došlo uz pomoć grupe satelita ESA pod nazivom „Roj“, koji su posljednje tri godine proučavali Zemljino magnetsko polje.

Zemljino jezgro, smješteno gotovo 3.000 kilometara ispod površine planeta, sastavljeno je uglavnom od rastaljenog željeza. Jezgro je podijeljeno u dvije regije: sačinjavaju ga unutrašnje jezgro, koje je potpuno čvrsto, i vanjsko jezgro, koje je tekuće.

Kada se tekuće željezo u vanjskoj jezgri kreće, stvara električnu struju, koja dalje  proizvodi magnetsko polje. Budući da je do jezgra nemoguće doći ili ga direktno proučavati, ovo magnetsko polje je jedini prozor kojeg naučnici imaju kako bi saznali više o ponašanju i zakonitostima koje vladaju u središtu Zemlje.

Iz tog razloga je ESA 2013. godine lansirala grupu od tri satelita pod nazivom “Roj” čiji je zadatak bio da mjere male promjene u magnetskom polju Zemlje. Proučavanjem tih sitnih promjena, naučnici su mogli pratiti odgovarajuće promjene u kretanju željeza u jezgru.

Kad su to učinili, uočili su nešto prilično neočekivano: naime, vanjskim jezgrom cirkuliše mlazna struja, slična onima koje cirkulišu u atmosferi. Zajedničko im je da obje kruže pojasom srednjih geografskih širina, s tim da se jedna nalazi 10-15 kilometara iznad, a druga 3.000 kilometara ispod Zemljine površine.

Ova mlazna struja nastaje zato što u vanjskom jezgru postoje dva različita sloja koji se dodiruju. Kada se materijal iz tih slojeva potisne prema granici, bilo usljed dejstva sile potiska ili internog magnetnog polja, materija između slojeva se sabija i gura prema naprijed, što stvara mlaznu struju.

ESA- ini sateliti koji su zaslužni za ovo otkriće će u orbiti biti još najmanje godinu dana, a vjerovatno i dosta duže od toga, tako da u budućnosti možemo očekivati još mnogo informacija vezano za neke od najnepristupačnijih dijelova planete koju naseljavamo.

 

IZVOR

Save

Save

Save

Save

Save